Izložbe

Likovni dio FALIŠ-a koncentrirao se na izložbe i instalaciju koje se na različite načine odnose prema društvu i njegovim stubovima i komentiraju ih.

 

(I)lustracija Hrvatske

srijeda, 2.rujna, Studio Galerije sv. Krševana/ex. Galerija Matija

(izložba radova Alema Ćurina)

 

„U kulturi koja je kolabirala pod šumom krepanih ideologija, proturječnih mitologija i zapuštenih političkih boleština, Ćurin na zbilju reagira tako što povezuje seks i političko, tijelo i ideologiju, bolest i zastave. On u svojim ilustracijama spontano opipava vizualni jezik kojim može izreći metež podivljalog društva. On jedini vidi bistro i crta pejzaž koji vidi – crta društvo kao organ obrastao gubom, ideologiju kao veneričnu bolest, ljude kao zoomorfna bića iz pokladne povorke. Ćurinova vizija nalik je Felliniju na tripu, križancu tustog utorka i garažnog horror filma. Ona nije laka ni ugodna – ali, umjetnost je onda kad je dobra uvijek gorak lijek u maloj bočici, pa je tako i u Ćurinovom slučaju“, piše o Alemu Ćurinu još jedan sudionik ovogodišnjeg FALIŠ-a, Jurica Pavičić. Mi još samo možemo dodati: dobrodošli pred ogledalo Hrvatske.

 

Prijedlog za spomenik antifašizmu

srijeda, 2. rujna, Mala loža

(predstavljanja rada Borka Čelara)

Kako napraviti posvetu antifašizmu? Čime (kojim činom ili predmetom) bi se moglo sažeti antifašističko naslijeđe s ovim povijesnim trenutkom i onim što nam, s obzirom na društveno-političku klimu, donosi sutra? Borko Čelar uzima već viđeno i poznato, ali u drugačijem odnosu. Njegovo obilježje sažima naše iskustvo i predviđa budućnost.Kako, dakle, devastirativeć devastirano ili razbiti već razbijeno? Je li samo devastirani spomenik antifašizmu danas kompletan spomenik? Dešava li se nama i sa spomeničkom kulturom tek ponavljanje povijesti? Uostalom, kršćani su za simbol uzeli predmet koji su koristili Rimljani, a koji je upotrijebljen za smaknuće i poniženje njihovog učitelja.