Izložbe

Srijeda 01.09.

 

19:00: Studio galerije Sv. Krševana / ex Galerija Matija

On the move

Dvadeset fotografija četiri odabrana autora predstavljaju refleksiju o univerzalnim ljudskim vrijednostima, temeljima Europske unije. Što je ostalo od europskih ideja i ideala, kako živjeti ako su oni nedovoljni, neka su od pitanja koja su inspirirala autore čije odgovore čitamo kroz objektive koji su zabilježili nedostatak slobode, posebice slobode kretanja, nejednakosti i tragično odsustvo empatije i solidarnosti.

Damir Šagolj, Pulitzerom nagrađeni bosanskohercegovački autor, postavlja suštinsko pitanje tretmana ljudi u pokretu, izbjeglica i migranata, u društvu onih koje srodno iskustvo imaju u nedavnoj prošlosti.

Igor Čoko, dokumentarist i majstor ulične fotografije, iz (Knina i) Beograda, Damirove tragične junake susreće u neljudskim uvjetima, prije pokušaja prelaska granice, ili povrijeđene i otjerane od tamo gde ih je Šagolj snimio.

Crnogorski fotograf Goran Boričić bilježi priče s margine, nekadašnjih nomada Roma, čiji se snovi o putovanju i boljem, danas doimaju ukradenim. Njegova fotografija ipak čuva nadu da su ljubav i bliskost moguće i kad to uvjeti ne dozvoljavaju, ili baš njima usprkos.

Sandra Vitaljić iskustvo imigrantkinje u Švedskoj iz Hrvatske bilježi u kolektivni dnevnik sa ženama koje su imale izbor ili su se izborile za pravo življenja u obećanoj zemlji razvijene demokratske prakse. Ova fotografkinja, uspješna kustosica i pedagoginja, izuzetnim senzibilitetom dijeli pirpovijest i vizual daleko sretniji od prizora postjugoslovenske stvarnosti njenih kolega.

U Europi današnjice, zaokupljenoj pandemijom - još jednom propuštenom prilikom za solidarnost - u Uniji starih i novih, drugorazrednih članica, u Europi izvan Europe gdje je možda većina onih koji će vidjeti izložbu, čemu nježna i uzbudljiva kolekcija fotografija?

Kratka misao vodstva organizacije Amnesty International prilikom osnivanja filmskog festivala o ljudskim pravima - „Slike imaju moć da se probiju kroz ravnodušnost“ - odgovor je produkcijskog tima koji potpisuje ovu postavku.

 

 

Četvrtak 02.09.

 

18:00 Ulica don Krste Stošića

Vladimir Miladinović: Kronike ratne jeseni

Kronika (od latinske riječi chronica - vrijeme) označava povijesni prikaz događaja poredanih kronološkim redom gdje se jednak značaj daje povijesno značajnim, kao i malim lokalnim događajima s idejom njihova bilježenja bez interpretacije. Ovakav vid bilježenja događaja u suprotnosti je s idejom povijesti kao zalihe za spoznaju univerzalne istine u kojoj se biraju događaji za tumačenje i analizu, dok se istovremeno isključuju oni dijelovi prošlosti koji se smatraju nevažnim, manje relevantnim ili problematičnim.

Vladimir Miladinović je u svom radu ustalio crtačku prkasu izvođenja potisnutih, marginaliziranih i/ili isključenih narativa iz prošlosti, a koji su i danas aktualni. Izvori informacija su različiti i oni se kreću od arhiva dnevnog tiska, preko filmskih postera, stripova, fotografija, sudskih dokumenata, bilježnica i slično, pa sve do arhive Međunarodnog suda pravde u Den Haagu. Ovakve materijale, koji nakon što su poslužili svojoj svrsi u trenutnku aktualnosti bivaju odbačeni i pohranjeni u nepristupačne arhive, umjetnik koristi kao polazište za rad na serijama crteža. Tušem i četkom u nepreglednim nizovima nastaju serije crteža koji sa stanovite vremenske distance predstavljaju pogled u prošlost koja je, ipak, prisutna u našoj svakodnevnici.

Na izložbi „Kronike ratne jeseni“ će biti predstavljen izbor ranijih radova umjetnika Vladimira Miladinovića, kao i serija radova nastalih specijalno za ovu priliku i s fokusaom na Rujanski rat u Šibeniku.