Predavanja/Debate

 
U sklopu ovogodišnjeg programa Europe for Citizens – European remembrance, pod vodstvom CDT-a (Monte Negro) i u suradnji s našim partnerima iz HMM (Srbija), Sapienza Università di Roma (Italija), Centre for International Relations (Poljska), Central European Heritage (Mađarska) and European Projects Association (Belgija), FALIŠ obilježava pad Berlinskog zida, te raspravlja o važnostima i učincima 1989. godine, kako u zapadnoeuropskom, tako i  u postjugoslavenskom kontekstu.
 
Through this year’s program Europe for Citizens – European remembrance, under the guidance of CDT (Monte Negro) and together with our partners from HMM (Srbia) Sapienza Università di Roma (Italy), Centre for International Relations (Poland), Central European Heritage (Hungary) and European Projects Association (Belgium), FALIŠ commemorates the fall of the Berlin Wall and discusses the importance and effect of 1989 for both Western Europe and countries of the former Yugoslavia. 

 

 

 

 

Srijeda 4. rujna

21.00: Trg Ivana Pavla II. / Mala loža

Dijete dvije Njemačke: Moj zid u Berlinu; Christine Koschmieder, predavanje
 

22.00: Trg Ivana Pavla II. / Mala loža

Okrugli stol: Bio jednom jedan Zid

(sudjeluju: Ivan Čolović, Andrej Nikolaidis, Vuk Perišić; moderira: Katarina Luketić)
 

Četvrtak 5. rujna

21.00: Trg Ivana Pavla II. / Mala loža

Populizam: New wave; Dubravka Stojanović, predavanje
 

22.00: Trg Ivana Pavla II. / Mala loža

Svete zemlje, svete nacije; Pantelis Kalaitzidis, predavanje

Pomutnja između vjerskog i nacionalnog identiteta, te uporaba religije usamom procesu formiranja nekog takvog identiteta, kao ietnički, rasni i vjerski sukobi koje zatičemo u mnogim sredinama (primjerice na Balkanu), povezani su s vrlo ozbiljnim fenomenom: zahtjevom za teritorijalnom isključivošću i aspiracijom za nacionalno, rasno i vjerski „čistom“ državom, uz koji se počesto usko vezuju elementiteologije samoopravdanja, duhovne samodostatnosti, te aktivnostuzvisivanja kolektivnog egoizma.Ova vrst idolizacija religije, plemena i nacije, ova neobična poganizacija zemlje, tla i domovine, istinskoje iskušenje za mnoge kršćanske narode koji zbog svojih bolnih povijesnih iskustava često dolaze u pozicijupovlačenja identitetske ravni između crkve i nacije.

Predavanje profesora Pantelisa Kalaitzidisa namjerava ponuditi teološku kritiku ovih pojava, koja se temelji na dokazima iz Biblije, na nauku crkvenih otaca, na tekovinama suvremene teologije i filozofije, te ima tendenciju odgovoriti na izazove koje naša postmoderna pluralistička društva postavljaju kršćanskoj vjeri i savjesti općenito.

 

Petak 6. rujna

20.00: Trg Ivana Pavla II. / Mala loža

Intervju FALIŠ-a: Igor Mandić - O životu i drugim demonima

(voditeljica: Katarina Luketić)
 

21.00: Trg Ivana Pavla II. / Mala loža

Okrugli stol: Gospođa tranzicija i drugarice žrtve

(sudjeluju: Dragana Modrić, Ivana Biočina, Inga Tomić-Koludrović; moderira: Jurica Pavičić)
 

22.00: Trg Ivana Pavla II. / Mala loža

Populizam: Narod i njegove ideologije; dr. Žarko Paić, predavanje

 

Subota 7. rujna

20.00: Trg Ivana Pavla II. / Mala loža

Između blokova: 30 godina od pada Berlinskog zida;
dr. Tvrtko Jakovina, predavanje

 

21.00: Trg Ivana Pavla II. / Mala loža

Na ruševinama: slike kraja povijesti; Damir Šagolj, predavanje
 

22.00: Trg Ivana Pavla II. / Mala loža

Bolest duše: Melankolija ljevice; Enzo Traverso, predavanje

Melankolija ljevice nije nova. Nije iskrsnula u osvit XXI. stoljeća kao pojava koju treba odgonetnuti, pozdraviti ili oplakati. To nije bolest ljevice – patološka tuga – kao što bi mogla sugerirati površna primjena freudovskih kategorija. Povijesni ju je zaokret 1989. godine naprosto otkrio, nije ju stvorio. Melankolija ljevice uvijek je postojala, diskretna, sramežljiva, često podzemna, u većini slučajeva protjerana iz službenih diskursa, cenzurirana propagandom i uvijek spremna da se bjelodano očituje. Nazvao sam je „skrivenom tradicijom“, preuzimajući tu definiciju od Hanne Arendt.
Melankolija o kojoj je riječ u ovoj knjizi jest melankolija kulture koja ne izražava sažaljenje nad žrtvama već ih nastoji otkupiti, koja robove vidi kao pobunjene subjekte, ne kao objekte suosjećanja. Današnji normativni diskurs koji liberalnu demokraciju i tržišnu ekonomiju postulira kao prirodni poredak svijeta i stigmatizira utopije XX. stoljeća ne ostavlja nikakva mjesta melankoliji ljevice. On je naprosto smatra krivom, tako da njezina sklonost subverzivnim angažmanima u prošlosti zaslužuje samo osudu i zahtijeva samo poricanje.