Predavanja/debate

 

Četvrtak, 3.9.:

21:00: „Amerika 2020.: Krah carstva ovozemaljskog?“; predavanje dr. Stipe Grgasa

Polazište izlaganja je procjena da živimo doba onoga poslije, doba koje je određeno krajem svijeta kakav smo znali. Taj smo svijet saznavali pomoću znanstvenih disciplina koje su imale svoje predmete, protokole i metode. Sve je to danas upitno, i predmet i znanstvena disciplina, pa često govorimo o iscrpljenosti naslijeđenih paradigmi i nesposobnosti razumijevanja suvremenih zbivanja. U izlaganju će se ova transformacija ilustrirati iz perspektive američkih studija jer se dvadeseto stoljeće često smatra američkim stoljećem, pa  zbivanja u SAD-u mogu biti indikator globalnih procesa.  

„U svojim početcima američki su studiji nudili paradigme razumijevanja SAD-a, paradigme na kojima sam inzistirao kada smo poradili na institucionalizaciji tih studija kod nas.  Danas dvojim o uporabljivosti tih paradigmi razumijevanja jer svjedočimo procesima koji će neki čitati kao kraj američkog projekta. Među procese koje ubrajam u simptome kraja su dokrajčenje politike i vladavina spektakla, financijalizacija ekonomije, ekološka problematika, socijalno raslojavanje i nasilje, reakcija na pandemiju. Međutim, unatoč toj evidenciji mišljenja sam da je preuranjeno govoriti o kraju američke prevlasti. U prilog toj skepsi govore sljedeće činjenice: nezaustavljivo korištenje prirodnih resursa, američki militarizam, nezaustavljiv rast burzovnih indeksa. Ovi pokazatelji upućuju na zaključak da, ako je na djelu mijena kapitalističkog društva, u toj mijeni ne posustaje dinamika samooplodnje kapitala“ (dr. Stipe Grgas).

22:00: „Sva velika braća nas gledaju“; javni intervju s Denisom Perišom (voditelj: Marko Podrug)

Što pitati Denisa Perišu, poznatog i kao Darkmana − prvog čipiranog Hrvata, osuđenog hakera, suradnika DORH-a, zviždača, stručnjaka za sigurnost na internetu, WI-FI entuzijasta i ateističkog aktivista nego: "Koliko te Bill Gates plaća?" A i to samo za početak.

 

Petak, 4.9.:

20:00: „Poetika i politika virusa“; predavanje dr. Ivana Čolovića

„Kad u našim medijima čitam i slušam komentare o problemima na koje u borbi sa korona virusom nailaze demokratske zemlje na Zapadu, imam utisak da je manje onih koji su zabrinuti za sudbinu demokratije, a više onih koji se nadaju da će demokratiju ova epidemija dokrajčiti...“, piše, pored ostaloga, dr. Čolović u tekstu pod naslovom „Šetam, još vitak sa zapetom maskom“. Čitajući dijelove autorskih tekstova, dr. Čolović će kroz njihova politička, antroploška i sociološka tumačenja pojasniti zašto ćemo uskoro „imati oficijelno režimsko sećanje na ovu epidemiju, koje će – kao i sećanje na ratove devedesetih – ući u školske udžbenike i programe“ i kakva će biti „memorijalna postvirusna politika“ kako u Srbiji, gdje je demokracija već dokrajčena, tako i drugdje.

 

21:00: „Ateizam: Strah od tuđe nevjere ili vlastitog malovjerja?“; okrugli stol (sudjeluju: don Hrvoje Katušić, fra Domagoj Runje; moderira: Branko Sekulić)

"Ateizam: Strah od tuđe nevjere ili vlastitog malovjerja?" je rasprava o knjizi Summa Atheologiae Borisa Dežulovića, koja će kao ateistički spis biti tumačena od strane vjernika u pokušaju zadobivanja što konkretnijeg uvida u mogućnosti komunikacije navedenog sadržaja u širim vjerskim okvirima. Ključno pitanje ovog vida komunikacije nije, kako bi se moglo na prvu pomisliti, ima li Boga ili ne, već što to kad netko tvrdi da nema, za život jednog vjernika konkretno predstavlja? Postoje li granice iskazivanje vjere i nevjere u sekularnim društvima, te na koji način pomiriti nesrazmjer ovih stavova, a da oni, ako već ne doprinose društvenom skladu, barem ne doprinose sukobima?

22:00: „Ekonomija sreće“; predavanje dr. Petra Filipića

Sreća je čudan pojam. I subjektivan i objektivan, pojedinačan i skupan, kratkoročan i dugoročan, okvir za svako veselje, sinonim za sve dobro što se čovjeku može dogoditi. Valjda je to i razlog zašto su se oko sreće lomila koplja od postanka svijeta. Eto, već na početku, grčki filozofi. Sreću su smatrali motivom svih svrhovitih ljudskih aktivnosti. Ali, da ne bi sve bilo sretno, podijelili su se u dvije skupine. Prvu su činili "hedonisti", u skladu s osobnim iskustvom, izjednačavali su sreću sa senzualnim užicima. Drugi su za sreću koristili termin eudaimonia (blažen, sretan). Ona je po prirodi društvena, ostvaruje je pojedinac, ali samo u kontekstu obitelji, prijateljstva, zajednice i društva. I tako, ta prvotna podjela živi stoljećima, a i danas dijeli filozofe, znanstvenike i sve ostale. U posljednjih tridesetak godina nabujala su istraživanja ljudske sreće. Najviše se pažnje posvećuje odnosu ekonomije i sreće. Ali, kako je ekonomija u osnovi "turobna" (joyless) znanost cijelu priču treba razveseliti iskricama o sreći i politici i sreći i svjetskim religijama.

 

Subota, 5.9.:

20:00: „1968.: godina koja je uzdrmala svijet“; predavanje dr. Hrvoja Klasića

Iako je te davne i mitske 1968. sve počelo u kapitalističkim zemljama europskog Zapada, odjeci krize odrazili su se i na državu koja je s njima imala vrlo malo sličnosti. Jugoslavija se suočava s neuspjehom gospodarske reforme, potrošnja je dobila primat nad proizvodnjom, narodni dohodak nije više raspodjeljivala država nego sami proizvođači. Teško i sporo privikavanje na nove modele dovodi do sve većeg nezadovoljstva radnika, mnoga se poduzeća gase, dok konstantan pad industrijske proizvodnje u konačnici rezultira porastom broja nezaposlenih... Dok su, dakle, diljem svijeta demonstranti realni u traženju nemogućeg, Hrvatska i Jugoslavija, kao naizgled monolitne, suočavaju se s velikim društvenim potresima. 

21:00: „Na braniku povijesti“; okrugli stol (sudjeluju: dr. Snježana Koren, dr. Božo Repe; moderira: dr. Dubravka Stojanović)

Grupa eminentnih povjesničara postjugoslovenskog prostora (Dubravka Stojanović, Milivoj Bešlin, Božo Repe, Husnija Kamberović i Tvrtko Jakovina), okupila se u okviru projekta beogradskih udruženja KROKODIL i forumZFD „Tko je prvi počeo? – povjesničari protiv revizionizma“ kako bi se aktivno borili protiv revizionističkih tendencija u regionalnim historiografijama, a za jednu, zajedničku multiperspektivnu historiografiju. Krunu projekta predstavlja Deklaracija "Obranimo povijest ", objavljena 13. lipnja u beogradskom Centru za kulturnu dekontaminaciju.

22:00: „1971.: Srpski liberali u Hrvatskom proljeću“; predavanje dr. Milivoja Bešlina

Važni povijesni procesi započeti gospodarskom reformom (1965.) i Brionskim plenumom (1966.) dosegli su vrhunac u promjenama republičkih rukovodstava 1968. i najopsežnijem reformskom zahvatu u drugoj Jugoslaviji. U predavanju će se obratiti posebna pažnja na nove koncepte federacije, ideje o demokratizaciji i tržišnim aspektima socijalizma, ustavne promjene, kao i politiku rukovodstava u Srbiji i Hrvatskoj na čijem čelu su se nalazili Marko Nikezić i Savka Dabčević Kučar, kao i konsekvence koje su uslijedile poslije njihove smjene. Posebna pažnja bit će posvećena nacionalizmu, kulturi, medijima i društvenim strujanjima koja poprimaju sasvim specifična obilježja u tom razdoblju.