PREDAVANJA / DEBATE

 

Utorak, 5.9. (Betina)

20:00: Izvor ideja: Španjolski građanski rat – okrugli stol (sudjeluju: Enis Zebić, Vjeran Pavlaković, Josip Jagić; moderator: Kruno Lokotar); Trg na moru;

Najnovija istraživanje pokazuje da se preko 1.900 jugoslavenskih dobrovoljaca borilo na republikanskoj strani od 1936. do pobjede Franca 1939. godine. Polovica dobrovoljaca dolazila je upravo s područja današnje Hrvatske. Iako je KPJ bila glavni organizator slanja dobrovoljaca u Španjolsku, većina njih nije bila u Partiji kada su putovali preko Pirineja. Temeljna motivacija bila je vjera u ljudsku solidarnost.

Iskustvo Španjolskog građanskog rata kako politička radikalizacije i porast nasilja vode u rat. Također nam govori o važnosti međunarodne solidarnosti i globalnog sagledavanja, jer netolerantnosti, ksenofobija i govor mržnje, potaknute ekonomskom krizom, migracijskim valovima i terorizmom, mogu dovesti do uspostave autoritarnih režima, kao prije 80-ak godina.

 

Srijeda, 6.9.

20:00: Izvor ideja: Španjolski građanski rat – okrugli stol (sudjeluju: Enis Zebić, Vjeran Pavlaković, Josip Jagić; moderator: Kruno Lokotar); Mala loža

Najnovija istraživanje pokazuje da se preko 1.900 jugoslavenskih dobrovoljaca borilo na republikanskoj strani od 1936. do pobjede Franca 1939. godine. Polovica dobrovoljaca dolazila je upravo s područja današnje Hrvatske. Iako je KPJ bila glavni organizator slanja dobrovoljaca u Španjolsku, većina njih nije bila u Partiji kada su putovali preko Pirineja. Temeljna motivacija bila je vjera u ljudsku solidarnost.

Iskustvo Španjolskog građanskog rata kako politička radikalizacije i porast nasilja vode u rat. Također nam govori o važnosti međunarodne solidarnosti i globalnog sagledavanja, jer netolerantnosti, ksenofobija i govor mržnje, potaknute ekonomskom krizom, migracijskim valovima i terorizmom, mogu dovesti do uspostave autoritarnih režima, kao prije 80-ak godina.

 

21:00: Kurdistan: revolucija koja ne prestaje (sudjeluju: Jerko Bakotin i Nikola Kuprešanin; moderator: Srećko Horvat); Mala loža

Aktualna revolucija u Rožavi – sirijskom Kurdistanu - među najspornijim je temama svjetske ljevice. Tribina će podsjetiti na povijest represivnih bliskoistočnih nacija-država te na dva glavna kurdska pokreta otpora, nacionalistički čiji je rezultat gotovo nezavisni irački Kurdistan, te radikalno lijevi, utjelovljen u Radničkoj partiji Kurdistana (PKK), najzaslužnijoj za uspostavu Rožave.

Glavni dio tribine bavi se ključnim pitanjima: Je li Rožava pokušaj progresivnog multietničkog društva, utemeljenog na feminizmu, direktnoj demokraciji te alternativi kapitalističkoj modernosti i naciji-državi – ili autoritarna jednopartijska kurdska nacionalna paradržava? Može li Rožava preživjeti?
 

22:00: Neposredna proizvodnja užasa: tko će naslijediti Islamsku državu? – razgovor (sudjeluju: Zlatko Dizdarević i Pavle Kalinić; moderator: Emir Imamović Pirke); Mala loža

Takozvana Islamska država, sada je to očito, gubi rat. I to bi bila dobra vijest da nije iskustva koje govori kako je, ali uvijek, ono što slijedi – gore. Ideje ne umiru na bojnim poljima, već bivaju modificirane od onih koji s trenutno poraženim dijele iste ili slične ciljeve. Dovoljno se sjetiti kako smo naivno vjerovali da je Al Qaida nešto najgore što se civlizaciji moglo dogoditi. A onda je IS potisnuo istu tu Al Qaidu i promijenio sliku o njoj. Sada se samo možemo pitati hoće li nova Al Qaida smijeniti IS, učeći na greškama te manijakalne paradržave, ili će se pojaviti netko spram koga će i jedni i drugi biti, teško je to zamisliti, ali kamilica.

 

Četvrtak, 7.9.

20:00: Ima li Bog naciju? – okrugli stol (sudjeluju: Zoran Grozdanov, Nebojša Zelič i Viktor Ivančić; moderator: Branko Sekulić); Mala loža

Ima li Bog naciju ili nacija nema drugih bogova osim sebe? Urednici knjige “Vjera u dijalog”, Nebojša Zelič i Zoran Grozdanov, zajedno s Viktorom Ivančićem, razgovarat će o nacionalističkim preuzimanjima religije i religijskim podilaženjem nacionalisičkim i plemenskim politikama. Kako je moguće da kršćanstvo, kao univerzalna religija, podlegne nacionalističkom zovu i koje sve to veze ima s obogotvorenjem nacije?
 

22:00 „Kratko” 20. stoljeće pod crvenom zvijezdom: utjecaj Oktobarske revolucije na europsku politiku – predavanje dr. CirileToplak; Mala loža

„Kratko” 20. stoljeće počelo je Oktobarskom revolucijom i završilo u Sovjetskom Savezu. U predavanju dr. Toplak raspravlja o tome kako je Oktobarska revolucija promijenila tijek Prvog svjetskog rata, kako je nacistička propaganda koristila sovjetski komunizam za promociju Hitlerove Njemačke, kakve je sve uloge odigrao Sovjetski Savez u Drugom svjetskom ratu, a pogotovo kakvu političku klimu je Hladni rat stvarao u Europi, to jest kako je postojanje komunističkih režima utjecalo na formiranje socijalne države („wellfarestate”) na Zapadu sve do sredine 1970-ih, te je li raspad Sovjetskog Saveza bio uzrok i posljedica širenja neoliberalne globalizacijske agende.

 

Petak, 8.9.

19:30: Reformacija i osobna sloboda pojedinca: predavanje velečasni dr. Benjamin Simon; Mala loža

Koncept takozvanog Overtonovog prozora pokazuje kako putem „lažnih vijesti“, potpuno neprihvatljiva mišljenja postupno postaju dijelom društvenog konsenzusa.

Prije 500 godina, teolog Martin Luther, ustao je protiv jednog takvog pokušaja. U eseju „O slobodi kršćana“ (1520.), zauzeo je stav s dvostrukom tezom: da je kršćanin istovremeno slobodan čovjek i gospodar svih stvari nikome podređen, te da je kršćanin ponizni sluga svim stvarima i svakome podređen. Biti ponizni sluga ne znači odustajati od slobode, već znači imati snage i hrabrosti realizirati je!

Kroz četiri dimenzije ideje o slobodi - političkoj, socijalnoj, identitetskoj, dijaloškoj - Luther nam daje na uvid svoje razumijevanje slobode koje je primjenjivo i na sadašnju društvenu situaciju, te izazove našeg doba. Ove četiri dimenzije naime, pomažu nam zauzeti jasnu poziciju protiv ciljanih pokušaja obmane prožetih naravno „lažnim vijestima“.

 

20:30: Prirodna selekcija: kapitalizam ili socijalizam – debata (sudjeluju: Damir Pilić i Andrej Nikolaidis, moderator: Lovro Krnić); Mala loža

Zašto su žene u DDR-u imale dvaput više orgazama od žena u Zapadnoj Njemačkoj?

Poklonici kapitalizma tvrde da taj sistem bolje od socijalizma pogađa bit ljudske prirode. Po njima, ljudi su egoistični, pohlepni i sebični, što kapitalizam prepoznaje i koristi, dok socijalizam pogrešno pretpostavlja da su ljudi dobri, solidarni i altruistični, pa je zbog tih krivih pretpostavki i propao.
Ukratko: kapitalisti drže da je kapitalizam, u duhu prirodne selekcije, bliži ljudskoj psihologiji.
No psihološka istraživanja pokazuju nešto drugo - da takozvana ljudska priroda nije jednoznačno bliska ni kapitalizmu ni socijalizmu, odnosno da se ta ljudska priroda može i mijenjati pod utjecajem društveno-ekonomskog sistema.


21:30 Oktobar: U sumraku posttotalitarne svijesti, predavanje dr. Borisa Budena; Mala loža

U svom pozitivnom vidu Oktobar egzistira samo još u formi kulturne baštine, kao kulturna činjenica dehistorizirane prošlosti čija se „istina“ čuva u manje ili više politiziranim kulturama sjećanja. Ono što kulturalna memorija nužno tretira kao mrtvo – praktično iskustvo radikalne društvene promjene – prepušteno je, s druge strane, moralističkom kiču historijskog revizionizma u čijoj negativnoj perspektivi Oktobar postoji samo još kao (pra)zločin. Njegova istina, međutim, nije negdje između ta dva krajnja pola posttotalitarne svijesti, nego u njezinoj terminalnoj krizi. Danas, sto godina nakon Oktobra, pred našim očima raspada se svijet uspostavljen na negaciji njegova historijskog izazova. Nitko više ne zna što donosi sutra, u čemu je, možda, spas. Samo neizvjesna budućnost pamti iskustvo revolucije.


Subota, 9.9.

21:00: Je li ljevici dopušteno vladati? – okrugli stol (sudjeluju: Danijela Dolenec – Zagreb je naš; Rada Borić – Nova ljevica; Grega Ciglar – Združena levica Slovenije; moderatorica: Ivana Dragičević); Mala loža

Nove progresivne lijeve opcije sve više uzimaju maha u Europi. Iskustvo preuzimanja vlasti Syrize u Grčkoj, lokalnih inicijativa u Madridu i Barceloni, ulazak u političku arenu u Sloveniji i Zagrebu postavlja pitanje kako i da li nova progresivna ljevica može vladati? Do koje mjere je moguće raditi društvene promjene samim dolaskom ili pripremom za vlast u demokratskim modelima gdje postoje uigrane i duboko ukorijenjene prakse vladanja u liberalnim demokracijama? Novi lijevi pokreti često ističu kako im je jedan od zadatak popraviti ili unaprijediti demokratske vrijednosti vladanja. No, da li se “stara demokracija” već previše ukorijenila u sustav liberalne ekonomije i države? Je li moguće demokratizirati demokraciju, a time i ekonomiju, kulturu tj. politiku uopće? Je li taj put jamstvo veće pravednosti i solidarnosti ili postoje neki drugi modeli vladanja? Što je inovativno i suštinski drugačije u vladanjima novih lijevih opcija?
O ovim izazovima govorit će predstavnici političkih stranaka koje se svakodnevno suočavaju s njima.

 

22:00: Moj put s Engelsom: javni intervju s Philom Collinsom (sudjeluju: Phil Collins i Jurica Pavičić); Mala loža

Netom prije početka ljeta, britanski umjetnik Phil Collins vratio je statuu Friedricha Engelsa u Manchester, grad u kojem je taj radikalni sociolog, filozof i revolucionar živio dva desetljeća, sredinom 19. stoljeća. Statua je otkrivena i predstavljena javnosti u srpnju ove godine, u okviru ‘Manchester international festivala’, pred mnoštvom performera, glazbenika i stanovnika Manchestera koji su uživo pratili dolazak i otkrivanje spomenika koautoru „Komunističkog manifesta“. Da bi stvar bila zanimljivija, Collins je statuu „spasio" u jednom selu u Ukrajini gdje od 2015. više nije bila poželjna.