Sudionice/i

Emir Imamović Pirke

Emir Imamović Pirke (Tuzla, 1973.) dugogodišnji je novinar urednik, kolumnist i suradnik nekih od najznačajnijih medija u BiH, Hrvatskoj i Srbiji. Trenutno objavljuje u tjedniku Express, na portalima Forum.tm, Bljesak.info i Deutsche Welle. Autor pet romana: Jel neko vidio djevojčice, kurve ratne zločince; Tajna Doline piramida; Treće poluvrijeme; Vršenje dužnosti i Terorist, od kojih su četiri prevedena na albanski (Tajna Doline piramida ), njemački (Jel neko vidio djevojčice, kurve ratne zločince) i makedonski jezik (Treće poluvrijeme, Terorist). Za prvi roman nominiran za nacionalnu književnu nagradu Kiklop u kategoriji debitanta godine, a za treći i peti za regionalnu nagradu „Meša Selimović“. Piše za televiziju (koscenarist serije Dnevnik velikog Perice, scenarist 15 epizoda TV serije Kazalište u kući); kazalište (drame SUR Sajgon i Samo nek ne puca, postavljene su i repertoarski izvođene u Pozorištu mladih u Sarajevu) i film. Član Programskog odbora Sajma knjiga i autora – Sa(n)jam knjige u Puli. Živi u Šibeniku i radi gdje god ima struje i interneta.

 

Kruno Lokotar

Kruno Lokotar (Daruvar, 1967) diplomirao je komparativnu književnost, povijest i bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljuje kritiku, esejistiku... Uređivao je, između ostaloga, kulturni magazin Godine nove i niz drugih publikacija, izbora, emisija... Za HTV 3 snimio je preko 200 epizoda emisije Prekid programa zbog čitanja. Od 2002. do 2007. bio je glavni urednik AGM-a. 2004. godine dobio je prvi put dodijeljenu nagradu Kiklop za najboljeg urednika. Za suradnju s Mirkom Ilićem dobio je Zlatnu medalju američkog udruženja dizajnera (koja uopće nije od zlata). Od 2007. do kolovoza 2015. godine radio je kao urednik domaće i regionalne beletristike i publicistike u izdavačkoj kući Algoritam.

Ustanovio je nagrade Na vrh jezika (za poeziju) i Prozak (za prozu) za autore do 35 godina, od godine 2015. i festival Prvi prozak na vrh jezika, prvu svjetsku Nagradu za književnost na društvenim mrežama – Post scriptum, te dizajnirao Nagradu Fric. Bio je jedan od selektora i jedini voditelj FAK-a (Festivala a književnosti). S Emirom Imamovićem Pirkeom i Srećkom Horvatom pokrenuo je Fališ (Festival alternative i ljevice Šibenik), a s udrugom ZaPis iz Zadra KaLibar bestival, koji se preselio u Varaždin. Tijekom 2015. godine pokrenuo je Spikigin, storytelling scenu u Zagrebu. Trenutno radi kao freelancer i vanjski urednik kod nekoliko nakladnika i kultur-treger za svoju dušu, a za umjetnost, kulturu i obrazovanje generalno. Član je HZSU-a u sekciji književnost i potpredsjednik Hrvatskog društva pisaca.

 

Vladimir Miladinović

Vladimir Miladinović (Beograd, 1981.) diplomirao je na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu i završio doktorski studij na odsjeku za Umetnost i medijsku teoriju Umetničkog univerziteta u Beogradu. Bio je član radne grupe „Četiri lica Omarske“, umjetničko-teorijske skupine koja ispituje strategije memorijalnih djela. Miladinovićevo glavno zanimanje je usmjereno ka politici sjećanja, medijskoj manipulaciji i stvaranju i reinterpretaciji povijesti. Bavi se medijima, forenzikom, političkim i etičkim određivanjem i predstavljanju ratnih zločina, ali i aktualnim tranzicijskim ideologijama poricanja i brisanja. Koristi umjetnost kao forum u kojem se stvara protu-javni prostor koji postavlja pitanja o ratu, medijskoj propagandi, manipulaciji narativa, povijesnoj odgovornosti i intelektualnom angažiranju. Dobitnik više priznanja, uključujući nagradu 53. Oktobarskog salona 2012. u Beogradu, kao i glavnu nagradu za crtež Fonda “Vladimir Veličković” 2016.

 

Tomislav Bašić

Tomislav Bašić (Šibenik, 1973.) povijest i povijest umjetnosti upisuje na Sveučilištu u Zadru 1991., ali mu obrazovanje prekida početak Domovinskog rata u kojem sudjeluje kao dragovoljac. Nakon rata nastavlja studiranje, a po završetku fakulteta radi kao profesor u osnovnoj i srednjoj školi. 2011. počinje pisati kolumnu za Šibenski list od koje odustaje fokusirajući se na prozni rad. Autor je tri romana: Sinovi svetog Josipa, Posljednja stanica i Otok. Rukopis Otok pohvaljen je 2016. godine u finalu natječaja Društva hrvatskih književnika za Najbolji roman na temu Sigetske bitke. Bašić je pobjednik prvog natječaja Gradske knjižnice Kaštela za Najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman (2018.), te finalist natječaja Anto Gardaš 2019. godine. Živi i radi u Šibeniku i Kistanjama.

 

Vojislav Marković

Vojislav Vojo Marković (Šibenik, 1974.) školovao se u rodnom gradu. Obavljao je poslove bankovnog službenika, bavio se ugostiteljstvom, radio kao ton-majstor. Tridesetak godina profesionalni je glazbenik, pjevač i bas gitarist. Osnivač je i direktor šibenskog OFF JAZZ & BLUES Festivala. Uz glazbu,  njegov život je značajno odredilo i sudjelovanje u Domovinskom ratu. Od 2020. godine živi i radi i u Beogradu.

 

Davorka Blažević

Rođena u Šibeniku, diplomirala na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu. Dugogodišnja novinarka Slobodne Dalmacije i dobitnica Nagrade za životno djelo tog dnevnika. S nekoliko kolega 2013. pokreće nezavisni portal Tris, kojem je glavna urednica. Od 2000.– 2004. godine predsjednica Sindikata novinara Slobodne Dalmacije i članica Izvršnog odbora SNH. U dva mandata članica Vijeća časti Hrvatskog novinarskog društva.

 

Elvis Bošnjak

Elvis Bošnjak književnu karijeru započeo je s pet godina kao pastir. U vrelim ljetnim popodnevima, držeći na oku dvije krave, crtkao je štapom po zemlji i zamišljao da je netko drugi, negdje drugdje. Izmislio je tetu koja živi na pedesetom katu nebodera u New Yorku i pokušao uvjeriti prijatelja da lift do tete vozi dvadeset pet sekundi. Prijatelj je sumnjičavo vrtio glavom. To ga nije obeshrabrilo da uvjerava ljude u nešto što nije, pa je nastavio kao glumac, dramski pisac, scenarist i dramaturg. Prozu i poeziju čuvao je za zadnji napad. Sve se to zbilo zato što nije umio odsvirati na gitari Under My Thumb Rolling Stonesa. Da je odsvirao taj vražji pa – ram – pam – pam – pam – pam, ničeg ovog ne bi bilo.

 

Danis Tanović

Danis Tanović (Zenica, 1969.) za prvijenac „Ničija zemlja“ dobiva nagradu za najbolji scenarij na Cannes Film Festivalu 2001. i Oscara za najbolji strani film 2002. godine. „Ničija zemlja“ je osvojila ukupno 42 nagrade, što je učinilo ovaj film jednim od najnagrađivanijih debitantskih filmova u historiji filmografije. Za filmove „Epizoda u životu berača željeza“ i „Smrt u Sarajevu“ Tanović je nagrađen Srebrnim medvjedom na Berlinskom filmskom festivalu 2013. i 2016. godine. Trenutno živi u Sarajevu, gdje radi kao profesor režije na Akademiji scenskih umjetnosti Sarajevo.

 

Boris Rašeta

Boris Rašeta je Zagrepčanin, publicist i urednik u novinama (24 sata, Express). Pored političkih analiza i komentara, redovito piše kulturne osvrte, televizijsku i književnu kritiku. Autor je više knjiga, naročito povijesne publicistike. Njegovo vješto povezivanje arhivske građe i memoarskoga štiva potvrdili su ga kao pisca sposobnog portretirati „ljude od krvi i mesa u najtežim vremenima, razgrnuti velove legende, doći do drame“. Priredio je i interpretirao Komunizam u hrestomatiji ključnih tekstova o toj „ideologiji, njezinu usponu i padu“.

 

Damir Šagolj

Damir Šagolj (Sarajevo, 1971.) studirao je energetiku u Moskvi i Sarajevu. Nakon rata 1992-95, koji provodi u Sarajevu, počinje raditi kao reporter novinske agencije Reuters. Kao dopisnik i fotograf Reutersa izvještava iz preko 40 zemalja, uglavnom iz konfliktnih i područja zahvaćenih prirodnim katastrofama. Pored vijesti sa naslovnih strana, Damir se bavi temama specifičnim za društva u tranziciji i objavljuje multimedijalne sadržaje u svim vodećim svjetskim medijima. Živio je i radio u Rusiji, Tajlandu i Kini a izvještavao je preko desetljeća i s Bliskog Istoka. Nagrađen je najznačajnijim svjetskim strukovnim nagradama, uključujući Pulitzerovu i nagradu World Press Photo. Magistar je umjetnosti s Univerziteta za umjetnost u Londonu, a trenutno predaje fotografiju i suvremeni dokumentaristički pristup na sarajevskoj Akademiji scenskih umjetnosti.

 

Goran Gavranović

Goran Gavranović (Zagreb, 1970.) radi kao glavni urednik novina 24 sata. Bio je novinar i urednik u nacionalnim novinskim kućama, potaknuo je pokretanje tjednika Express i priloga za književnost Bestbook. U suradnji s nakladnicima pokrenuo je ediciju kriminalističkih romana Balkan Noir.

 

Ivo Goldstein

Ivo Goldstein (1958.), povjesničar i diplomat, zaposlen je od 1980. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je napredovao do zvanja redovnog profesora u trajnom zvanju (2007.). U prvom dijelu karijere bavio se bizantologijom i hrvatskom poviješću srednjega vijeka, ponajprije ranim srednjim vijekom, kao i poviješću Židova u Hrvatskoj, a od sredine devedesetih i različitim aspektima hrvatske povijesti 20. stoljeća. Bio je predsjednik Savjeta Filozofskog fakulteta, pročelnik Odsjeka za povijest i predstojnik Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta, osnivač je i prvi predsjednik Hrvatskog bizantološkog društva, osnivač studija judaistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, prvi predstojnik katedre te osnivač i prvi ravnatelj Instituta Moses Mendelssohn pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu (2012.).
Goldsteinov bogati opus sastoji se od dvadesetak knjiga i dvjestotinjak znanstvenih i stručnih radova objavljenih u zemlji i inozemstvu. Goldstein je bio veleposlanik Republike Hrvatske u Francuskoj i pri UNESCO-u (2013.–2017.).
Urednik je većeg broja izdanja Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Židovske općine Zagreb, Židovske zajednice Bet Israel i Novog Libera.

 

Nataša Govedarica

Nataša Govedarica dipomirala je dramaturgiju na sarajevskoj Akademiji scenskih umjetnosti. Dramaturginja je predstave „Zašto je poludio Gospodin R“ Bobe Jelčića. Nagrade je osvajala i za radio-drame realizirane na BH Radio 1, kao i za koautorsvo. Magistrica je ljudskih prava Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu i Bolonji. Objavila je i studiju „Srbija – zemlja nesigurne prošlosti“ fokusiranu na pitanja nacionalizma i revizionizma, kojima se bavila i kao gostujući istraživač Instituta za studije ljudskih prava sveučilišta Columbija (NY). Radila je za razne građanske inicijative. Od 2014. godine programska je direktorica forumZFD u Srbiji. Od 2008. živi u Beogradu.

 

Lana Bobić

Lana Bobić je teologinja, feministkinja i aktivistkinja. Završila je diplomski studij teologije na Sveučilišnom centru za protestantsku teologiju “Matija Vlačić Ilirik” Sveučilišta u Zagrebu i Mirovne studije Centra za mirovne studije. Istražuje problematiku strukturalnog nasilja, rodno utemeljenog nasilja nad ženama, odnosa dominacije i subordinacije, uloge i položaja žena u Crkvi, a posvećena je ostvarivanju rodne ravnopravnosti. Radi kao izvršna direktorica udruge U dobroj vjeri. Kolumnistica je portala Lupiga i komentatorica Petog dana na Hrvatskoj radioteleviziji.

 

Ana Raffai

Ana Marija Raffai je mirovna aktivistkinja i katolička teologinja. Doktorirala je na Zadarskom sveučilištu 2016. na temu „Nenasilje u teologiji oslobođenja Dorothee Sölle“. Vanjska je suradnica Centra za protestantsku teologiju “Matija Vlačić Ilirik” u Zagrebu. Od 1997. surađuje s Centrom za mirovne studije gdje na programu “Mirovni studiji” sa suprugom Ottom Raffaiem vodi kolegij "Uvod u nenasilno djelovanje". Članica je odbora Ekumenske inicijative žena i Europskog društva žena u teološkom istraživanju – Hrvatska sekcija. 2005. godine zajedno s tisuću žena svijeta bila je nominirana za Nobelovu nagradu za mir. Trenerica je i mirovna aktivistica udruge RAND te koordinatorica inicijative Vjernici za mir. Dio je tima Ustanove za obrazovanje i mirovno djelovanje Politike nenasilja.

 

Ksenija Magda

Ksenija Magda je profesorica Novog zavjeta na Teološkom fakultet‘Matija Vlačić Ilirik u Zagrebu. Teologiju je studirala na Evanđeoskom teološkom fakultetu (danas Visoko evanđeosko teološko učilište) u Osijeku i na London School of Theology (Brunel University) u Londonu, gdje je doktorirala 2008. godine. Istraživački interes joj je globalna kršćanska crkva i kontekstualna primjenjivost Biblije. Bila je predsjednica Ženskog rada Svjetskog Saveza Baptista. Urednica je na projektu "Central Eastern European Contextual Commentary on the Bible" za područje Pavlovih poslanica. Predsjednica je hrvatske sekscije Europskog društva žena u teološkom istraživanju.

 

Velimir Grgić

Velimir Grgić (Požega, 1978.) piše za vodeće magazine i portale u Hrvatskoj, uređivao je i vodio mnoge TV emisije, producirao reklame, glazbene spotove, dokumentarne i igrane filmove, a usto je i nagrađivani filmski scenarist. Dosad je objavljivao knjige o glazbi, filmu, društvenim fenomenima, popularnoj i azijskoj kulturi. Teorije zavjere 21. stoljeća njegova je 16. knjiga.

 

Želimir Periš

Želimir Periš (Zadar, 1975.) živi i radi u Zadru kao diplomirani inženjer računarstva. Objavio je pet knjiga: zbirku priča Mučenice, zbirku političko-erotiziranih pjesama x, romane Mima i kvadratura kruga, Mima i vaše kćeri te posljednji - Mladenka kostonoga. Vodi OtPis, radionice kreativnog pisanja u Zadru i Zagrebu, a vodio je i Kulturni otpis, emisiju o književnosti na Novom radiju. S udrugom zadarskih pisaca ZaPis organizirao je mnoge književne večeri i promocije, a s Centrom za Kreativno pisanje Zagreb organizator je Ljetne škole pisanja u Gorskom kotaru. Jedan je od osnivača književnog festivala KaLibar bestiVal.

Dobitnik je nagrade Lapis Histriae za najbolju priču 2012. godine. Knjiga Mučenice prevedena je na slovenski i bugarski jezik, a doživjela je i dvije kazališne adaptacije. Roman Mladenka kostonoga dobio je nagradu T portala za najbolji roman 2020. godine.

 

Ivica Mitrović

Ivica Mitrović docent je u području dizajn interakcija, na Odsjeku za dizajn vizualnih komunikacija Umjetničke akademije u Splitu. Od 2001. godine radi na promociji i uvođenju dizajna interakcija, te kritičkog i spekulativnog dizajn kao novih specijalizacije na području dizajna u Hrvatskoj i regiji. 2012. godine izlazi njegova knjiga "Dizajniranje novih medija, Dizajn i novi mediji – hrvatski kontekst (1995 – 2010)" koja donosi pregled hrvatske scene u području dizajna u novim medijima. Zajedno s Olegom Šuranom, bio je kustos hrvatskog izložbenog nastupa na XXI. međunarodnoj izložbi Milanski trijenale − La Triennale di Milano (2016). Zadnje dvije i pol godine koordinirao je europski projekt SpeculativeEdu koji se bavio edukacijom u području spekulativnog dizajna i srodnih praksi. (http://speculativeedu.eu)

 

Davor Mišković

Davor Mišković (1971.) je kulturni radnik čiji je rad vezan uz suvremenu umjetničku produkciju, kulturne politike i istraživanja u kulturi. Voditelj je neprofitne organizacije Drugo more. Pokrenuo je i vodio više različitih kulturnih manifestacija, programa i projekata, konferencija, edukacijskih modula i radionica, a radio je i na administrativnim poslovima u Ministarstvu kulture, prvenstveno u područjima međunarodne suradnje i kulturne baštine.
 

Ante Filipović Grčić

Po diplomi modni, po vokaciji grafički dizajner. Rođen u Splitu 16. 11. 1969. Diplomirao na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer Dizajn tekstila i odjeće. U rujnu 2012. osniva 2FG STUDIO. Osim grafičkim, bavi se i produkt dizajnom. Profesionalni je član Hrvatskog dizajnerskog društva.